Glupe greške prilikom setve
Ne pročitati uputstvo na pakovanju semenja
Ako se bavite baštovanstvom duže vreme, velika je verovatnoća da stvari radite poluautomatski, da radite onako kako ste navikli, umesto da svaki put pročitate uputstvo na poleđini kesice. Moguće je da stavljate direktno u zemlju semenje koje bi veoma korisno bilo ranije pokrenuti u rasadniku ili kući (kao npr brokule koje trebaju odrasti pre nego budu izložene vrelom letnjem suncu).
Moguće je da semenje zakopavate malčice preduboko, što rezultira veoma slabom klijavošću.
Čitanje uputstva sačuvaće vam vreme i novac. Isplati se.
Označavanje
Mnogi umeju da prepoznaju svoje biljčice čak i pre nego zametnu prave listiće.
Ali, da li možemo identifikovati različite varijete? Čisto sumnjam.
Vodeći računa o rastu i ponašanju različitih varijeteta, pomoći će nam da odlučimo šta ćemo saditi sledeće godine, odnosno da li postoji način da optimizujemo uzgoj određenog rasada.
Ne zaboravite da označite šta je gde!
Nepravilno zalivanje
Teško je pravilno odrediti količinu vlage u posudicama za rasađivanje. Samo malo poleti ruka i već je rasad poplavljen. Desi se da bude naporan dan pun jurnjave, da se rasadnik pretvori u malu Saharu, sve skupa sa vašim dragocenim semenkama. To se dešava i najboljima, ništa novo niti neobično. Ali moramo se truditi niti da previše zalijemo niti da izostavimo zalivanje.
Počnimo tako da je početna mešavina vlažna, ali ne premokra još pre same sadnje. Kupljeni kompost je obično rasušen. Izručite ga u veću posudu, dodajte vodu, promešajte i ostavite tako da stoji neko vreme kako bi upilo neophodnu vlagu pre sadnje.
Nakon sadnje, bolje je vodu raspršivati u sitnim kapljicama magle nego zalivati mlazom koji će narušiti zemlju i može izbaciti semenke. Pustite da se zemlja malo osuši između navodnjavanja. Ako je zemlja prevlažna, semenje i rasad će biti podložan glivicama, bolestima i buđanju.
Prerana setva
U našoj silnoj želji da započnemo sa baštovanstvom, dešava se da posejemo prerano.
Šta može biti loše u uzgoju većeg, snažnijeg bilja kroz duži vremenski period?
Pa, trebaće vam veće posude za rasad pre nego bilje dovoljno odraste da bude spremno za baštu. To znači dodatni posao i skuplje proizvode jer vam trebaju dodatne posude i kompostna mešavina. Takođe, neke biljke bolje napreduju ako su presađene dok su manje i nezrele, u vreme pre cvetanja.
Osnovna direktiva je setvu započeti 4 do 6 nedelja pre pojave poslednjeg mraza u vašem kraju. Neko bilje treba posaditi 8 do 10 nedelja pre mraza.
Prljava i nesterilna oprema
Mi baštovani smo veoma štedljivi, samo gledamo kako da redukujemo, recikliramo i ponovo koristimo. Bez obzira, kada je reč o ponovnom korištenju, budite sigurni da je vaša oprema potpuno čista i sterilisana! To što ste pod mlazom vode oprali posude prošle godine, nije dovoljno za pripremu sadnje ovog proleća.
Nije reč samo o nečistoći, bolesti i gljivice lako se razmnožavaju na prljavoj opremi. Dovoljna je jedna gljivična infekcija da vam uništi svo semenje!
Ako ponovo koristite opremu, budite sigurni da ste je dezinfikovali u rastvoru sačinjenom od jednog dela izbeljivača (varikine) i deset delova vode.
Baštovanstvo je zaista delatnost koja se uči celoga života.
Često postoje drugačiji i bolji načini da se stvari odrade. Budite uvek otvorenog uma. Možete otkriti nove načine metodom pokušaja i pogrešaka, tuđih saveta, čitanjem ovakvih članaka ili različitim načinima sejanja. Zaključite sami.
